Moja farma - Vaš vodič kroz svet poljoprivrede

Velike hrvatske prehrambene kompanije prete da će, ukoliko njihova vlada ne osmisli strategiju da domaću proizvodnju učini konkurentnijom na tržištu EU, preseliti proizvodnju u susedne zemlje, najverovatnije u Srbiju.

Srbija ima velike planove kada je reč o izvozu poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Uz to, skori ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, neki stručnjaci ocenjuju kao šansu za naš agrar.

Da kokoške imaju pravo glasa, nedavno održan referendum o ulasku Hrvatske u Evropsku uniju prošao bi s puno većim procentom. S druge strane, da su se od svih birača pitali samo uzgajivači koka nosilja, referendum bi verovatno propao.

Predsednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Vladimir Usorac izjavio je da postoji sumnja da se Hrvatska želi osloboditi loših proizvoda pre ulaska u Evropsku uniju, izvozeći ih u Bosnu i Hercegovinu, kao i da se veliki broj genetski modifikovanih proizvoda uvozi u BiH.

Nakon što je radnik jedne klanice u Hrvatskoj otkrio da njegov poslodavac prerađuje meso kome je istekao rok trajanja, oglasilo se još nekoliko stručnjaka koji potvrđuju tvrdnje da Hrvati jedu bajatu govedinu i svinjetinu.

U Hrvatskoj za zimski tov junadi nema dovoljno teladi, saznaje „AgroServis” u Poljoprivrednoj komori, pa su veće farme prinuđene na uvoz.

U Hrvatskoj je, prema podacima Gospodarske komore, lane proizvedeno 13.000 tona šargarepe. U Begeču, selu nedaleko od Novog Sada, ovih dana privode kraju vađenje ovog povrća, a očekuje se da će, sa oko 600 hektara  biti izvađeno najmanje 25.000 tona ovog povrća, odnosno duplo više od godišnje proizvodnje cele Hrvatske.

Vaša zemlja ima veliku priliku za proizvodnju, izvoz i konkurentnost poljoprivrede i prehrambene industrije i zato je naše strateško opredeljenje da investiramo velika sredstva u naše kompanije u Srbiji

Upravo okončana Regionalna konferencija zemalja članica CEFTA-e u Banjoj Luci dodatno je potvrdila tezu kako dvije ekonomski najsnažnije države regije -Srbija i Hrvatska - nimalo nisu zainteresirane za bilo kakve intervencije i promjene trgovinskog režima CEFTA. I Srbiji i Hrvatskoj savršeno odgovara trenutno stanje tržišnog protekcionizma koji se ogleda u bezbroj vancarinskih barijera izgrađenih na njihovim granicama kojima se obeshrabruje, poskupljuje, pa i potpuno sprečava uvoz robe iz država najbližeg okruženja.

Stara je (i lažna) priča o tome kako domaći poljoprivrednici neće smeti da, nakon ulaska u EU, gaje „krivi“ krastavac već samo „prav“.