Proizvodnja i prerada puževa unosan je posao koji zahteva visoku stručnost. Od tridesetak farmi koliko ih je nekada bilo u Srbiji, ne postoji više nijedna, a puževi se sakupljaju u prirodi.
Na njivama u Podrinju uskoro bi trebalo da bude završena setva kukuruza, dok je krompira posađeno za deset odsto više od planiranog zbog povećanja cena tog proizvoda na domaćem tržistu.
Srbija ima mogućnost da proizvodi i do 700.000 tona šećera godišnje uz malo bolju organizaciju i razumevanje svih uključenih u proizvodnju šećerne repe.
U Srbiji je u 2010. godini proizvedeno više od milion tona voća (1.043.504), a od toga je 11,2 odsto biloe jagodičasto, rečeno je juče u Privrednoj komori Srbije.
„Snaga prehrambene primarne proizvodnje jedne zemlje meri se stepenom razvoja mlečnog govedarstva, proizvodnjom mleka i mesa. Ratarstvo jeste baza, ali je stočarstvo dodatna vrednost koja razvija druge grane i inovolvira radnu snagu”, kaže Ljubiša Jovanović, vlasnik jedne od najvećih evropskih farmi mlečnih krava BD Agro iz Dobanovaca.
Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede najavilo je danas da će početkom maja, preko nadležnih inspekcijskih službi, intenzivno kontrolisati kako se primenjuju odredbe Zakona o genetički modifikovanim organizmima.
Potpuna liberalizacija trgovine poljoprivrednim proizvodima sa EU predstavljaće veliku šansu za domaću organsku proizvodnju, izjavila je predsednica Nacionalne asocijacije za organsku proizvodnju "Serbia organica" Nada Mišković.
Poljoprivrednici zasejali manje repe nego prošle godine, pa neće moći da proizvedu dovoljno šećera za domaće i strano tržište. I pored povećane otkupne cene repe, ratarima kukuruz privlačniji, jer očekuju veću zaradu.
Pčelarstvo u Srbiji ima tradiciju još iz vremena srednjevekovne dinastije Nemanjić kada su pčelinjaci su bili sastavni deo mnogih srpskih manastira, dok trenutno u zemlji ima oko 30.000 pčelara u čijem se posedu nalazi oko 300.000 košnica.