Američki naučnici u Los Alamos Nacionalnoj laboratoriji upravo su pronašli način kako da obične pčele "treniraju" da otkrivaju eksploziv u bombama.

Istražujući ponašanja pčela i testirajući i poboljšavajući na tržištu već prisutne tehnologije borbe protiv terorizma, naučnici u Los Alamosu, u državi Novi Meksiko, razvili su metod tako što su iskoristili izuzetno osetljivu čulo mirisa pčela prilikom njihove prirodne reakcije na nektar iz cvetova kojeg skupljaju.

Pokazalo se da se refleksna reakcija pčela kad "istežu" svoju rilicu u skupljanju nektara i njena lepljivost može koristiti za nepogrešivo reagovanje na miris.

Koristeći na pčelama tehniku uvežbavanja i "dresure" iz poznatog Pavlovljevog refleksa, naučnici su "trenirali" pčele da, koristeći rilice, pozitivno odgovore kad su bile izložene mirisima eksploziva TNT, C4 i TATP.

Tim Haarman, glavni istraživač u projektu sa pčelama SISP, u istraživanju koristi i sva postojeća znanja.

"Naučnici su se dugo divili i oduševljavali fenomenalnim čulom mirisa pčela koje se može meriti jedino sa njuhom pasa", izjavio je Haarman za časopis Sajens.

On je, međutim, podsetio da "svi prethodni pokušaji da se koristi i razume ovo fenomenalno svojstvo pčela nije naučno potvrđeno, ali sa više znanja, naš naučni tim je uveren da ćemo moći da nađemo način da u borbi protiv terorizma koristimo ovu čudesnu sposobnost pčela".

Ekipa istraživača koju predvodi Haarman počela je sa traganjem da se otkrije zašto su pčele tako dobri "detektori", ali šireći ubrzo traganje dalje od dokazivanja da se pčele mogu koristiti u otkrivanju eksploziva.

Oni su takođe, prateći tragove proteina, nastojali da izoluju genetske i fiziološke razlike između pčela sa dobrim čulom mirisa i onih bez njega.

Istraživači su ustanovili i koliko uspešno pčele mogu da "namirišu" eksploziv u prisustvu drugih mogućih agenasa kao što su losioni, motorno ulje ili sredstva za odbijanje insekata. (Novosti)

Dodatno, naučnici su izučavali strukturu pčelinje "antene" i tragali za biohemijskim i molekularnim mehanizmima koji bi mogli da poboljšaju sposobnost pčela da prihvate složeniju "dresuru", ali i da usvojenu sposobnost održe u dužem vremenskom periodu.

Za sada, uz finansijsku podršku DARPA, SISP sarađuje sa naučnicima i tehnolozima iz drugih naučnih institucija iz oblasti biologije, biohemije i zaštite životne sredine.

Shares: