Na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, Vlada Srbije je usvojila uredbu prema kojoj poljoprivrednici za jesenju setvu imaju pravo na korišćenje sredstava za regresiranje mineralnog đubriva u iznosu od 10.000 dinara po toni đubriva.
– Tako nosioci poljoprivrednog gazdinstva i zemljoradničke zadruge imaju pravo na korišćenje sredstava za regresiranje mineralnih đubriva za jesenju setvu u iznosu od 10.000 dinara po toni kupljenog mineralnog đubriva s uračunatim porezom na dodatnu vrednost, s tim što cene mineralnog đubriva ne mogu biti više od onih iz važećeg cenovnika proizvođača na dan 26. jun ove godine – objasnio je ministar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Saša Dragin.

Govoreći o podsticajnim merama poljoprivrednicima, Dragin je u izjavi za naš list rekao da ministarstvo daje podršku poljoprivrednicima da ovogodišnji rod pšenice zamene za novu mehanizaciju i da pri tom dobiju tri dinara po kilogramu pšenice više od tržišne cene.
Naturalna razmena
– Individualnim poljoprivrednim gazdinstvima pomažemo kroz isplatu subvencija 12.000 dinara po hektaru za repromaterijal za ratarsku i povrtarsku proizvodnju. Nadamo se da će do septembra te subvencije biti isplaćene – kaže Dragin.
Za otkup 65.714 tona pšenice po ceni od 13 dinara, dodaje Dragin, Robne rezerve će započeti naturalnu razmenu s poljoprivrednicima i zadrugama tako što će pšenicu razmenjivati za mineralno đubrivo ili seme.
U Zadružnom savezu Vojvodine zadovoljni su uredbom o regresiranom mineralnom đubrivu, ali nisu otkupnom cenom pšenice.
– Mera za nabavku regresiranog mineralnog đubriva jeste dobra i već je dala rezultate. Cene mineralnog đubriva sada su niže nego one od pre primene ove mere – kaže predsednik Zadružnog saveza Vojvodine Radislav Jovanov i dodaje da je posebno značajno to što su u mere ministarstva uključene i zadruge.
U izjavi za "Građanski list" Jovanov podseća na to da bi ubuduće vlada i resorno ministarstvo u sve programe trebalo da uključuje poljoprivredne zadruge, jer, kako naglašava, zadruge su okosnice razvoja.
Ucenjivanje
Govoreći o otkupnoj ceni pšenice, Jovanov kaže da cena od devet ili deset dinara ne može nikako biti prihvatljiva za proizvođače, jer su ulaganja daleko viša.
– Cena od 13 dinara, koliko država plaća za otkup u Robne rezerve, jeste prihvatljiva. Ima naznaka da bi još mogli da otkupe 200.000 tona. Ukoliko se to ostvari, biće dobro – kaže Jovanov i naglašava da bi država već sada trebalo da izađe sa stavom koliko hektara pšenice treba da bude zasejano i da se sada utvrdi cena.
Prema njegovom mišljenju, sada treba govoriti o ceni, kako ne bismo došli u situaciju kao ove i prethodnih godina kada se utvrđuje cena pšenice u toku žetve.
– Država treba da uspostavi i tržište pod određenim uslovima, a ne da proizvođači budu prepušteni samo mlinovima. Ako i ubuduće proizvođači pšenice budu prepušteni samo mlinovima, opet ćemo imati nepovoljnu cenu, jer će oni ucenjivati – objašnjava Jovanov.
|
Kreditom do razvoja U okviru kreditne podrške poljoprivredi, koju u saradnji s bankama sprovodi Ministarstvo poljoprivrede, dosad je odobreno blizu 20 miliona evra kratkoročnih i dugoročnih kredita za 3.600 poljoprivrednih proizvođača. Kratkoročni krediti, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, najčešće se koriste za nabavku đubriva, semena i za plaćanje radova na njivama. Dugoročne kredite poljoprivrednici najčešće podižu za kupovinu poljoprivredne mehanizacije i izgradnju skladišta i druge infrastrukture. |
Građanski list
























