U Podrinju je u punom jeku berba kupine, za koju otkupljivači, zbog slabog kvaliteta prouzrokovanog nepovoljnim vremenskim prilikama, plaćaju najviše 30 dinara za kilogram prve klase.
Stručnjak za voćarstvo i vinogradarstvo u Zavodu za poljoprivredu u Loznici Zlatica Krsmanović kaže da je, usled stabilizacije vremenskih prilika posle perioda nepovoljnih klimatskih uslova, kvalitet kupine nešto poboljšan.
Prema njenim rečima, na prostoru Podrinja koji svojim delovanjem obuhvata Zavod - a to su područja Loznice i opština Krupanj, Ljubovija
i Mali Zvornik - berba kupine je u punom zamahu, ali stanje u zasadima nagoveštava da će prinos biti ispod željenog. Na početku berbe se činilo da će rod i kvalitet ispuniti
očekivanja proizvođača, ali je sada skoro sasvim sigurno da će sve biti slično kao sa malinom, na koju su veoma nepovoljno uticale loše vremenske prilike, objasnila je Krsmanović.
Ona je ukazala da su, i pored činjenice da je kupina nešto otpornija na vremenske uticaje od maline, česte promene dnevne temperature i kiše umanjile kvalitet i rod do te mere da su vlasnici hladnjača u Podrinju prethodnih dana potpuno prekinuli otkupljivanje.
Posle toga je usledila stabilizacija vremena, što je uticalo da se poboljša kvalitet kupine, pa i otkupljivanje. Sada se za drugu klasu u većini hladnjača plaća 20, a za prvu 30 dinara po kilogramu.
Prema rečima Krsmanovićeve, na smanjenje kvaliteta i prinosa je uticala i činjenica da mnogi proizvođači kupine nisu u svojim zasadima primenili potrebne agrotehničke mere, pre svega zbog prošlogodišnje niske otkupne cene i nedevoljnog otkupa.
Početak otkupa ovog leta je mnogo više obećavao budući da je cena tada bila u rasponu od 35 do 50 dinara za kilogram, zavisno
od kvaliteta.
Krsmanovićeva smatra da sadašnje otkupne cene kupine većini voćara ne omogućavaju da ostanu u okviru isplative proizvodnje. Situaciju dodatno otežava činjenica da je u Podrinju najrasprostranjenija sorta kupine ''čačanska bestrna'', koja nije najpogodnija za zamrzavanje.
Prema njenim rečima, na prostoru delovanje Zavoda, zasadi kupine se prostiru na oko 700 hektara, ali su mnogi ozbiljno oštećene
ili sasvim isušeni zbog nepovoljnih vremenskih prilika ovog proleća.
Neki zasadi nisu ni doneli rod zbog izmrzavanja do koga je došlo u ravničraskim delovima Podrinja usled izrazito niskih temperatura prethodne zime.
Tanjug - Ekos
























