Niska otkupna cena junećeg mesa uzrok je što odgajivači u Vojvodini smanjuju broj grla i odustaju od proizvodnje.
Makitanovići obrađuju 150 hektara zemlje sa koje obezbeđuju hranu za tovnu junad Simentalske rase. Imaju 80 grla, mada su nekada tovili i preko 100 bikova.
Razlog smanjenog broja grla je niska otkupna cena žive mere od evro i po za kilogram sa kojom ne pokrivaju troškove.
Jovan Makitanović kaže za Radio-televiziju Vojvodine (RTV) da odgajivači posluju sa gubitkom i da je prošle godine u ovo doba cena bila 2,2 evra.
U Neradinu ista situacija. Odgajivači junadi ne vide računicu u ovom poslu i odustaju od te proizvodnje.
A, kada je reč o izvozu junećeg mesa na tržište zemalja Evropske Unije ,podsećamo da nam je odobrena izvozna kvota od 8.700 tona.
Podaci o izvozu su poražavajući jer smo plasirali ispod 2.000 tona junećeg mesa. Razlog tome je smanjen tov, ali izostanak državnih podsticaja.
Đorđe Bugarin iz Privredne komore Vojvodine kaže za RTV da rešenje vidi u davanju podsticaja za tu granu stočarske proizvodnje od koje bi naša zemlja ostvarivala značajan devizni priliv.
Ukoliko bi postojala otkupna stanica za telad, bolje organizovano tržište i kada bi država podsticala tu granu stočarske proizvodnje , ne bi odustajali od tova poručuju odgajivači iz Srema. U suprotnom ,dodaju oni obori će ostati prazni, što će usloviti ponovni pad stočnog fonda u zemlji.
RTV
























