Zbog novog Zakona o podsticajima u poljoprivredi, koji je usklađen sa EU, podsticaji se više neće isplaćivati pre setve nego po ostvarenim prinosima, nakon žetve.

Hrvatska iz vlastite poljoprivredne proizvodnje ima samo osam poljoprivrednih proizvoda dovoljnih za svoje potrebe. Hrvatski poljoprivrednici, naime, i dalje uporno seju pšenicu koje imamo viška i slabo se prodaje.

Podsticaji u poljoprivrednoj proizvodnji za ovu kalendarsku godinu su, nakon mnogo pregovora, zamrznuti na 2000 kuna ili 88,6 posto od punog iznosa, što je dva posto više nego lani.

Podsticaji su od 2003. s 1,6 milijardi kuna narasli na 3,6 milijardi u 2010. godini. Oni su održali hrvatsku poljoprivredu koja je u kratkom vremenu prošla tranziciju, odnosno restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava.

  Poljoprivreda nije visoko akumulativna grana, a u zemljama koje nisu imale socijalizam u nju se ulagalo generacijama. Hrvatska je taj put morala proći u 15-ak godina, a bez investicijskih potpora kapitalnim ulaganjima poljoprivreda bi bila na razini susednih zemalja. U Hrvatskoj je uskakanje države pridonelo tome da je domaći izvoz lani porastao 36 posto, a uvoz je smanjen.  

Ulaskom Hrvatske u EU domaća poljoprivreda dobiće znatno širi finansijski okvir, više novca, što znači više od šest milijardi kuna na godinu. Inače, u Uniji se više izdvaja za regionalni razvoj nego za poljoprivredu.

Reč je o gotovo milijardu evra koji će nam biti na raspolaganju, ali moramo biti spremni i da iskoristimo ta sredstva. Hrvatska očekuje od 2012. do 2013. godine, 144 miliona evra za tržišne mere i izravna plaćanja u poljoprivredi.

Agroklub 

Shares: