Krivična prijava za otuđenje 200 hektara zemljišta na pedeset strana. Brana, sistem za navodnjavanje i voćnjak - 16 miliona dinara.
Istraga, koja će uslediti utvrdiće obrazac zloupotreba direktora zemljoradničkih zadruga koji su nezakonito otuđili 200 hektara državnog obradivog zemljišta i oštetili budžet za najmanje milion evra. U krivičnoj prijavi policije, na pedesetak strana, Vladan Redžić (35) iz Lunjevca vlasnik preduzeća DOO "Ekolend", osumnjičen je za niz nezakonitih transakcija kojima je za male pare, falsifikujući dokumentaciju i podmićujući zadrugare došao do vrednog zemljišta.
U ataru sela Ratari postao je vlasnik 112 hektara bukvalno u zamenu za voćnu kašu koja nije bila za upotrebu jer joj je prošao rok.
Osumljičeni Vladan Redžić je tokom 2008. godine potpisao ugovor o zajmu sa direktorom ZZ "Selevac" na iznos od 12 miliona dinara s rokom vraćanja od 30 dana. Ugovor je predviđao sudsko poravnanje ako se dug ne isplati u roku. Redžić je zadruzi uplatio šest miliona, ali je direktor zadruge priznao dug od 12.000 miliona, i suprotno Zakonu o zadrugama, kao zalog predao 50 hektara poljoprivrednog zemljišta u društvenoj svojini.
Posebno zanimljiva bila je kupovina Vlaškodolskog jezera.
- Osumnjičeni Redžić je 2006. godine sklopio dogovor sa direktorom ZZ "Azanja" Radosavom Jelićem o prodaji akumulacione brane, trafostance, sistema za navodnjavanje i voćnjaka na 24 hektara. Direktor zadruge je za ovaj "posao" dobio navodno 10.000 evra. Da bi se zadovoljila procedura, održana je formalna licitacija na kojoj je Redžićev advokat Radisav Stanojević izlicitirao najveću cenu, i zemlju kupio za 16 miliona dinara. Licitacioni list sadržao je i klauzulu da se, osim pobrojanog, prodaje i "ostalo nepobrojano zemljište" po ceni od 50 evra po aru - kaže izvor "Novosti" iz policije.
Time je Redžić unapred rezervisao zemljište koje je kasnije kupovao često samo na osnovu lažnih papira. Procene su da samo jezero u Vlaškom Dolu vredi više desetina miliona dinara.
- Akumulaciono jezero napravljeno je šezdesetih godina za potrebe navodnjavanja okolnih voćnjaka. Samo brana je građena pet godina. Teško je reći koliko je novca uloženo. Stari zadrugari se sećaju da je osamdesetih zemljoradnička zadruga "Azanja" podigla kredit za adaptaciju gornjeg dela brane u iznosu od čak pola miliona tadašnjih maraka - kaže naš izvor.
Pred istražnim sudijom Višeg suda u Smederevu Predragom Lukićem, u četvrtak kasno po podne, počela su saslušanja osumnjičenih. Danas se očekuje odluka o pritvoru.
ZABRANA
Zakon o zadrugama kaže da zadruga koja koristi imovinu evidentiranu kao društvenu svojinu ne može bez saglasnosti prethodne agencije nadležne za poslove privatizacije da donosi odluke o raspolaganju imovinom. Predviđeno je da nikako ne sme da odlučuje o prodaji, poklonu, razmeni, korišćenju, poravnanju s poveriocima, davanju zaloge, hipoteke ili davanju u dugoročni zakup i ulaganju u druga pravna lica.
Novosti
























