Vlada Srbije i Grad Beograd potpisali su ugovor o prenosu vlasništva nad Poljoprivrednom korporacijom Beograd sa države na Beograd.
"Grad će pomoći PKB-u da stane na noge", kazao je Đilas nakon potpisivanja ugovora i dodao da je važno što će prenos vlasništva omogućiti da se više od 2.000 ljudi u toj kompaniji "nastaviti da rade i zarađuje plate".
Đilas je kazao i da Beograd ima nameru da na sličan način preuzme Poljoprivredno-industrijski kombinat (PIK) "Zemun" i preduzeće Voćarske plantaže u Grockoj.
Istakao je da će "prednost za PKB biti to što će biti deo grada, deo sistema gradskih preduzeća koja moraju da posluju pozitivno, a grad će napraviti plan kako do toga doći".
Gradonačelnik je kazao da grad nije preuzeo PKB samo zbog zemljišta, iako je položaj i posed kompanije važan, jer će jednim njenim delom proći važne saobraćajnice.
Član gradskog veća Miroslav Čučković je kazao da će novo poslovodstvo PKB-a biti imenovano na sednici Skupštine Beograda 7. juna, nakon čega će biti napravljen biznis plan za tu kompaniju.
Biznis plan će se sastojati od "restrukturiranja postojećih radnih mesta, povećanja produktivnosti", a trebalo bi da se utvrdi na kojim parcelama nije realno gajiti pšenicu i kukuruz, odnosno da li treba uložiti u plastenike i staklenike za proizvodnju voća i povrća.
Razgovaraće se i o tome da se izgradi postrojenje za proizvodnju biogoriva, koje bi se koristilo za gradsko saobraćajno preduzeće, kazao je on i dodao da će se preispitati navodi sindikata i poslovodstva PKB-a da je iz firme odneta nafta vredna 200.000 evra.
"Mi ćemo pokušati da primarnu poljoprivredu proizvodnju podignemo u dubinu zemljišta, a da isturene parcele prodamo i da u toj prenameni sredstva odu u gradski, odnosno republički budžet", kazao je on.
Čučković je kazao da postoje razni izvori finansiranja poljoprivredne proizvodnje koji se do sada nisu koristili, a koje će pokušati da aktiviraju, jer se sada zna vlasnik i status preduzeća.
Dodao je da iako PKB nema prerađivačke kapacitete, "nije neostvarivo napraviti novu prerađivačku tehnologiju", pa bi se mleko, smrznuto voće i povrće mogli prodavati po ceni koja bi mogla biti profitabilna za PKB, a koja do sada to i nije bila.
Prenosom osnivačkih prava PKB-a na grad razvoj infrastrukture će biti brži i jeftiniji narednih godina, rekao je Čučković i istakao da bi za dve do tri godine neke parcele koje su uz saobraćajne koridore, kao što je Zrenjaninski put, mogle da se preimenuju za komercijalno-stambenu izgradnju ili za industrijske zone.
Kao dokaz uspešne odluke da PKB postane 23. javno preduzeće prestonice, on je naveo da 80 hektara zemljišta te kompanije, na kojem će se graditi deo pristupne saobraćajnice za most Zemun-Borča vredi više od milijardu dinara.
PKB je najveći poljoprivredni kombinat u Beogradu, koji poseduje 22.000 hektara zemljišta, bavi se ratarstvom, povrtarstvom i stočarstvom i snabdeva tržišta Beograd i Srbije.
Dragin: Modernizacija PKB-a veliki zadatak države
Ministar poljoprivrede Saša Dragin kaže da je modernizacija Poljoprivredne korporacije Beograd (PKB) najveći zadatak države u poslednjih 10 godina u restrukturiranju poljoprivrednih preduzeća. "PKB ima veliku perspektivu pod uslovom, ukoliko se ono što smo zamislili, a to je da modernizujemo, opremimo i restrukturiramo ovopreduzeće, ostvari" , rekao je Dragin i dodao da "Ministarstvo poljoprivrede zajedno sa Gradom Beogradom i Ministarstvom ekonomije priprema program kako da uradi ukrupnjavanje PKB zajedno sa još par posrnulih poljoprivrednih preduzeća".
"Bitno da se uspostave profitabilni proizvodni programi, da se zadrže radna mesta i da se sačuva zemljišni fond PKB-a i drgih preduzeća", rekao je Dragin.
Ministarstvo poljoprivrede je, kako je naveo, želelo da Beograd dobije preduzeće koje će postati stabilan snabdevač i koje će da bude oslonac u stabilizaciji tržišta cele Srbije. "Važno je da osnovna delatnost ostane proizvodnja kvalitetne hrane i da se unapredi na takav način da bude isplativa, ali da se zadrže radna mesta i omogući ljudima da zarade svoju platu", kazao je on.
Dragin je kazao da će se ovih dana praviti biznis planovi za nove poslove u PKB-u i unapredjenju već postojećih, a pre svega proizvodnje mesa, mleka, povrća i ratarkih kultura.
Prema njegovim rečima, Grad Beograd i Ministarstvo poljoprivrede uložiće u tehničko-tehnološki razvoj PKB-a, kako bi mogao da proizvodi ne samo sirovine, već i poluproizvode, ali nije precizirao koliko novca i iz kojih izvora.
Beta, B92
























