Čak dve trećine državnog poljoprivrednog zemljišta U Hrvatskoj nije u funkciji. Alarmantan je to podatak koji je na  sastanku s predstavnicima županija iznio Josip Kraljičković, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede.

Od 545 jedinica lokalne samouprave, naime, njih 472 raspolažu državnim poljoprivrednim zemljištem za koje su trebali napraviti program raspolaganja i nakon dobijene suglasnosti resornog ministarstva raspisati natječaj za njegovu prodaju ili zakup.

No, apsurdno, 368 ih je izradilo potreban program, manje od polovine, njih 235, i raspisalo natječaje, tako da je dosad prodano samo 22 posto ili 50,7 hiljada hektara od planiranih 225,5 hiljada, a zakupljeno 60 posto od 126,4 hiljade hektara planiranih za zakup. Kraljičković kaže da u EU čak dve trećine ukupnih podsticaja zavisi od zemljišta koje do kraja 2011. treba upisati u bazu podataka ARKOD. U njoj će se, kako je to i u drugim članicama EU, evidentirati stvarno korišćenje poljoprivrednog zemljišta na temelju digitalnih ortofoto karata, a onaj ko zakasni neće dobiti ni centa podsticaja.

U resornom ministarstvu razmišljaju i da se početna cena za zakup, prodaju ili koncesiju državnoa poljoprivrednog zemljišta umanji 30 posto za 2010., 2011., i 2012. godinu kako bi se poljoprivrednicima olakšala kriza. Maksimalna količina državnoga poljoprivrednog zemljišta koju pojedinac može kupiti od jedinica lokalne samouprave bit će, procenjuje se, od 150 do maksimalno 200 hektara.

Vecernji.hr

Shares: