Poljoprivreda - Moja farma:Obećanjem protiv seljačke bune | Region

Blokade puteva ratari i deo stočara i proizvođača mleka organizovali su zato jer recesijom pogođena Hrvatska, a shodno tome i osiromašeni državni budžet, nisu bili u stanju isplatiti podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju u 2009.

Kako s cesta maknuti kolone nezadovoljnih seljaka u Hrvatskoj koje usporavaju putnički i teretni promet?

Da je dovoljno potkupiti ih novim obećanjima, pokazao je početkom prošlog tjedna tim Vlade Republike Hrvatske, u sastavu premijerke Jadranke Kosor, ministra poljoprivrede Petra Čobankovića i ministra financija Ivana Šukera.

Blokade cesta seljaci ratari i dio stočara i mljekara organizirali su u zadnjoj nedjelji februara jer recesijom pogođena Hrvatska, a shodno tome i osiromašeni državni budžet, nisu bili u stanju isfinancirati isplate podsticaja za poljoprivrednu proizvodnju u 2009. Država je poljoprivrednicima ostala dužna dio para i za pretprošlu, 2008. godinu.

Banalan dogovor

Malo proizvodi, a previše košta

Hrvatska poljoprivreda ima duboke strukturne probleme, a iskrcavanje novih stimulacija i kompenzicija ih neće riješiti, gotovo su jednoglasni ekonomisti u Hrvatskoj koji nisu na državnoj plaći. Glavni ekonomist Splitske banke upozorio je na neodrživost hrvatskog budžeta za ovu godinu, jer su već u januaru državni prihodi bili dvije milijarde kuna manji od rashoda, a ovakav plan isplate podsticaja zasigurno neće smanjiti deficit. No, rješavanje problema trenutnog financiranja poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj tek bi bio prvi korak u rješavanju problema hrvatske poljoprivrede, koja malo proizvodi, a previše košta, jer se ratarski dio financira dva puta, upozorio je u razgovoru za dnevne poslovne novine Business.hr jedan od seljačkih disidenata, stočar iz Slavonije, Miro Majetić. On je ne tako davno bio član predsjedništva Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, ali je istupio zbog sukoba interesa nekih od vodećih seljačkih vođa, poput Antuna Lasla. Majetić pojašnjava problem dvostrukog financiranja time da država isplaćuje subvencije za obradivu površinu, koji su donedavno iznosili i 2.500 kuna po hektaru, a dodatno se isplaćivao i podsticaj po referentnom prinosu od minimalno 4,5 tona po hektaru. Mnogi „seljaci“, koji su kao politički podobni dobili velike površine zemlje u zakup, tako dobijenu zemlju nisu ni obrađivali. Cijeli sistem tako pogoduje samo velikim poljoprivrednim poduzećima poput Agrokora i seljacima s velikim obradivim površinama, a do promjena zasigurno neće doći prije nego hrvatske vlastodršce na to prisili Europska unija, koja zahtijeva reformu sistema podrške.

Kad su vozači automobila, bez sumnje najveći lobi u svakoj zemlji, počeli negodovati, na scenu je u nedjelju 7. marta stupio ministar poljoprivrede, popularni Cho, i obećao seljacima isplatu još uvijek nepostojećih više od 575 milijuna kuna, odnosno gotovo 80 milijuna eura. I dok nije potpuno poznato kako će država isfinancirati gotovinske isplate, među seljacima se vrlo brzo proširila priča o tome da je to posljedica dogovora Vlade s Agrokorom, jednim od najvećih i najizdašnijih HDZ-ovih financijera, čiji konsolidirani račun dobiti i gubitka redovito ovisi upravo o podsticajima. Priča se da je sadržaj dogovora, o kojem se u blokiranom hrvatskom medijskom prostoru ne piše i ne govori, banalan: Todorićev konglomerat će se strpiti i neće prvi primiti državne podsticaje, kako je, tvrde u krugovima seljaka, dosad bila praksa.

Prema službenim objašnjenjima, kako u budžetu nema novca da bi se dug prema seljacima isplatio „živim parama“, u ministarstvu poljoprivrede dosjetili su se obećati seljacima kompenzacije putem vaučera za repromaterijal za neisplaćene podsticaje iz 2009. i mjenica za neisplaćene podsticaje iz 2008. Dodatno, podsticaji iz 2008. dospijet će 2011. godine. Tako će 60 posto stimulacija, za koje novca ima u budžetu, kao što je to nedavno ustvrdio Čobanković, biti isplaćeno u dvije rate hrvatskim seljacima do 15. aprila. Repromaterijalom će biti kompenzirano 26,6 posto poticaja, dok ostalih 13,4 posto seljaci neće ni vidjeti već ih gube.

Dodatnih će 205 milijuna kuna duga iz 2008. biti isplaćeno u mjenicama s dospijećem u junu 2011, što sve ukupno doseže ranije spomenutih 575 milijuna kuna. Kako će se tih 205 milijuna kuna naći u budžetu za 2011. bez da se on poveća, i dalje nije poznato, jer tajnoviti ministar financija Šuker najavljuje prve rezultate iz svojeg financijaško-alkemičarskog laboratorija tek za jesen ove godine, kad će se raditi nacrt budžeta za sljedeću godinu.

Loše i kontraproduktivno

Iako su se seljaci maknuli s puteva, mnogi od njih, naravno, nisu zadovoljni i nisu bili spremni potpisati tekst sporazuma, jer misle da su ih putem mjenica Vlada i ministarstvo poljoprivrede izigrali. Naime, mjenice će seljaci već krajem aprila moći unovčiti kod poslovnih banaka, i računaju da će diskont, na koji će morati pristati, iznositi optimističnih minimalno sedam posto.

Osim seljaka, u trulom dogovoru koji je režirala Vlada, prisilno se nalaze i poljoprivredni kombinati i kompanije koje prodaju poljoprivredni repromaterijal. Oni svoja potraživanja prema državi zasigurno neće moći naplatiti ove godine, upozoravaju ekonomisti u Hrvatskoj koji su cijeli dogovor ocijenili lošim i kontraproduktivnim. Riječ je dobrim dijelom o poljoprivrednim institutima koji proizvode sjeme za razne poljoprivredne kulture ili prehrambene smjese za stoku, te Petrokemija iz Kutine, jedan od najvećih proizvođača umjetnog gnojiva u ovom dijelu Europe.

Jedno od rješenja za trenutnu situaciju predložio je ekonomist Ante Babić, prema kojem bi država i seljaci međusobna potraživanja mogli zamijeniti, ali država to ne želi, naglašava Babić, žestoki kritičar ekonomske i fiskalne politike HDZ-ove vlade, jer kroz uplatu avansnog poreza na dodanu vrijednost u Hrvatskoj privrednici u stvari kreditiraju državnu potrošnju.

Spomenute kompanije poput Petrokemije, Ine koja poljoprivrednicima prodaje plavi dizel, i poljoprivrednih kombinata, u djelomičnom su ili većinskom državnom vlasništvu, pa će, htjele to njihove uprave ili ne, morati gubitke nastale primanjem vaučera prenijeti u sljedeću godinu.

Najbitnije je da su seljaci, ipak značajno biračko tijelo, nakratko ušutkani, kako bi sitne neugodnosti poput neodrživosti budžeta, premijerki zadale manje muka na podsticajima posipanoj stazi u Europsku uniju.

www.emportal.rs