Jedna od retkih opština koja u Srbiji prednjači po broju kategorisanih seoskih domaćinstava, broju ležajeva, kvalitetu smeštaja i usluga u seoskom turizmu jeste Gornji Milanovac. U društvu Zlatane Petrović, zadužene za seoski turizam u TO G. Milanovac, uputili smo se u Leušiće, jedno od 25 sela u kojima je 80 domaćinstava uključeno u seoski turizam, a gostima na raspolaganju 572 ležaja. Pred nama i oko nas nizali su se predeli obojeni prvim jesenjim bojama, izolovani od prometnih saobraćajnica. Prava idila, posle sumornog dana u srpskoj prestonici.
– Priroda je prema rudničko – takovskom kraju bila blagonaklona, i on bez obzira na doba godine privlači brojne turiste, rekreativce, jednom rečju zaljubljenike u prirodu i sve njene čari. Tu su i brojni kulturno-istorijski spomenici koje gosti naše opštine rado posećuju, objašnjavala nam je Zlatana dok smo se vijugavim, ali dobrim putem približavali domaćinstvu Slobodana Jevtovića.
Oktobarska slika sela
U Rajskim konacima sve odiše starom srpskom arhitekturom i oseća se dah prošlih vremena. I sve to u nizu nekoliko starinskih kuća, renoviranih u šumadijskom stilu, gde je očigledno da mašte i ukusa nije manjkalo. Zgrade oplemenjene toplim bojama, etnografskim i umetničkim detaljima, vreme provedeno ovde, tridesetak kilometara od Gornjeg Milanovca utoliko čine prijatnijim.
– Domaćinstvo je staro, ali dobro održavano i obnavljano. Sve ovo smo pravili i radili samo zbog nas ali se kasnije ispostavilo da se može raditi ovaj posao tako da stalno nešto dodajemo i prilagođavamo gostima. Registrovana su 24 ležaja, reči su našeg domaćina dok nam pokazuje dva objekta u kojima su neki radovi još u toku i gde će za razliku od ostalih koji su u sistemu parnog grejanja, osnovni izvor toplote biti peći na drva.
Prednost bavljenje seoskim turizmom
U jednoj od soba u velikoj kući pokazuje nam sliku na kojoj je predsednik udruženja pilota-veterana Amerike. Slika nije sasvim slučajno tu, već zato što je baš u kući Jevtovića spašeno nekoliko američkih pilota i otuda su ovde česte posete iz te zemlje, a jedna čak krajem ove nedelje. To nas je navelo da upitamo kako seoski turizam funkcioniše u jesen i zimu, ali Slobodana to ne plaši jer kako reče, prednost je baviti se seoskim turizmom, a njegovi stari - novi gosti dolaze bez obzira na godišnje doba.
– Putevi se dobro održavaju tako da u svako doba gosti do nas mogu doći sopstvenim automobilima. Dolaze sa svih strana, pojedinci i grupe. Najredovniji su Beograđani i Vojvođani, mada za njima ne zaostaju ni stranci. Za nas saznaju preko sajta, mada imamo i svesrdnu podršku lokalne turističke organizacije, medija... Ipak, najbolja preporika je od usta do usta, od ljudi koji su odavde otišli zadovoljni. Interesantno je i to što je među gostima u poslednje vreme mnogo mladog sveta i odlični su gosti. Svi oni s jeseni i tokom zime vole šetnje po prirodi, često odu do Koštunića (5-6 km) ili se provozaju po takovskom kraju, istakao je Jevtović.
Cenovnik smo svesno preskočili, ali dovoljno je reći da novac ovde više vredi i da sve što date podmiruje komplet piće i hranu (domaća) u neograničenim količinama (kao na slavi), spavanje...Ovo poslednje, ostavili smo za neki drugi put, ali čorbu od vrganja probali smo čim se činija našla pred nama. Iako je glavno jelo već bilo na stolu, na repriznoj čorbi niko nam nije zamerio u ovoj domaćinskoj kući. Na red su došle pite od bundeva i jabuka, a za sledeći susret obećana je pita od šljiva.
Pred polazak smo zavirili i u zgradu koja se tek oprema (prostrana terasa, dnevni boravak sa kaminom, sala za ručavanje, u potkrovlju još dve sobe, toalet) i koja će od proleća stvoriti neke nove, još bolje uslove za goste.
-------------------------------------------------
Doček Nove godine
Godinama unazad kod Jevtovića se dolazi i za doček Nove godine i kako nam je rekao ljudi obično dođu dan ranije na noćenje, a već sledeće jutro kreće uz slatko, kafu, vruću rakiju, dobar domaći doručak. Kratke šetnje su redovna pojava pre samih priprema za novogodišnju terevenku uz bogatu prazničnu trpezu i kako dolikuje toj noći, proverene muzičare.
























