Izrazivši zadovoljstvo što će na toj privredno-turističkoj i kulturno-zabavnoj manifestaciji učestvovati i predstavnici Slovačke, savetnik ambasade te zemlje u Beogradu Jan Pšenica je na konferenciji za novinare istakao bliskost naših dveju država "ne samo geografski", ali je napomenuo da među njima ima i razlika, među kojima je i način pečenja hleba.
U tome se uglavnom razlikuju i sve zemlje EU, jer su proizvodnja hrane odnosno hleba karakteristični sa svaku tradiciju i kulturu, rekao je Pšenica i dodao da iako je EU simbol integrisanja, niko ne želi da poništava te osobenosti njenih članica.
Knedlik uskoro i u Srbiji
Među gostima iz Slovačke biće i najveći proizvođač kuvanih ili barenih knedlika Slobodan Drašković, koji je pre oko 20 godina iz Novog Sada otišao u tu zemlju, počeo pekarski biznis i danas proizvodi 50.000 vekni mesečno.
On je istakao da proizvodnju te vrste hleba namerava da započne i u Srbiji.
I ove godine na Festivalu hleba biće priređeno takmičenje za najbolju cipovku, vojvođansku veknu koja je sinonim za kvalitet domaćeg belog hleba, rekao je direktor te manifestacije Dimitrije Vujadinović i pozvao pekare da se do 21. septembra prijave na konkurs.
Prateći program
U novosadskom Institutu za prehrambene tehnologije biće organizovano nekoliko predavanja o usaglašavanju domaćih propisa u proizvodnji i plasmanu hleba sa pravilima u EU kao i drugih stručnih skupova o proizvodnji kvalitetnog crnog i ostalih vrsta hleba i drugih proizvoda od brašna.
Centralna tema predstojeće manifestacije posvećena je obrednim i prazničnim hlebovima i, kako je najavio Vujadinović, na izložbi u Sportskom i poslovnom centru "Vojvodina" domaćice iz svih krajeva Srbije predstaviće više od 100 vrsta tih proizvoda.
Dečji festivalski dan, koji sadrži kvizove, druga takmičenja, izložbe, organizuju Osnovna škola "Sveti Sava" u Bačkoj Palanci i veternički Dom za decu i omladinu ometenu u razvoju, čiji će predstavnici prikazati svoje pekarske proizvode.
Organizator manifestacije, koja će već po tradiciji biti otvorena na novosadskom Trgu slobode, je fonadacija "Balkankult" kojoj su u pripremama pomogli i Asocijacija industrijskih mlinova i pekara "Žitovojvodina", subotička "Fidelinka" i drugi. (Tanjug)
























