- Ni jedna zemlja nije imuna na bolesti koje ljudi dobijaju od hrane. Zato je prevencija važna za ljude koji obolevaju, ali i za ekonomiju jedne zemlje - kaže Sajmon Dejvis, program menadžer za poljoprivredu i zaštitu životne sredine Evropske agencije za rekonstrukciju u Beogradu, koji se nalazi na čelu Projekta za identifikovanje i registraciju životinja u centralnu kompjutersku bazu podataka.
Objašnjavajući zašto je važno da se i proizvođači u Srbiji uključe u ovaj projekat Dejvis ističe da je, ukoliko želimo laboratorijski nalaz na bolesti životinja kao što su recimo tuberkuloza ili bolest ludih krava, neophodno da znamo gotovo sve podatke u vezi sa životom neke životinje.
- Sistem koji sada promovišemo podrazumeva centralizovanu kompjutersku bazu podataka koja omogućava lako praćenje zdrastvenog stanja registrovanih životinja i svakodnevnu dostupnost svih podataka o registrovanim životinjama - ime i prezime vlasnika, starost životinje, adresu kuda se kretala... To znači da, ako se posumnja na bolest neke životinje na nekoj farmi, možemo tu farmu da izolujemo da ne bi nanela štetu drugim životinjama. Znamo i kuda se životinja kretala, tako da možemo da sprečimo širenje bolesti. Zahvaljujući ovom programu građani Srbije biće sigurniji da jedu meso i mesne proizvode proverenog porekla, a stočna industrija dobiće priliku da lakše izvozi na svetska tržišta. Korisnici sistema su, osim veterinarske službe i poljoprivredni proizvođači, poljoprivredna i prehrambena industrija, a samim tim i celokupno stanovništvo -naglašava Dejvis.
On podseća da su registracija i obeležavanje besplatni u prvoj godini, a obavljaju se tokom redovne provere zdravstvenog stanja životinja. Tokom vađenja krvi životinje, one se istovremeno i obeležavaju. Registraciju obavljaju veterinari koji tom prilikom popunjavaju evidencione listove, odnosno izdaju "pasoše" za životinje. Ušna markica kojom se grla identifikuju ima jedinstven broj, žute je boje i sastoji se iz dva dela. Kao što registarska tablica daje osnovne podatke o vozilu, slično će i brojevi sa ušnih markica identifikovati životinju, i omogućiti lako dolaženje do jedinstvenih podatka o njoj.
Na pitanje da li na ovaj način funkcionišu slični sistemi i u razvijenim zemljama, naš sagovornik kaže da je novi sistem obeležavanja i registracije životinja u Srbiji sličan sistemima koji funkcionišu u zemljama Evropske unije.
- I ne samo to. Stočna industrija u Srbiji dobija priliku da lakše izađe na svetska tržišta, jer će jednostavnije i efikasnije moći da se ispoštuju procedure neophodne da bi se dobile dozvole za izvoz mesa na tržišta Evrope - ističe Dejvis. A. C.
| Komentari |
|


























