U Srbiji je 2004. godine radilo oko 50 seoskih domaćinstava koja su se bavila turizmom. Danas je taj broj uvećan na 500 i ima tendenciju rasta. Zbog toga je nedavno osnovana Nacionalna asocijacija za razvoj seoskog domaćinstva, koja ima zadatak da ova domaćinstva udruži i da unapredi njihovo poslovanje.
– Naš zadatak je da se domaćinstva udruže na terenu, i to iz čistog interesa kako bi se uticalo na razvoj ove grane turizma. Na taj način će se rešiti problemi, nedostaci i propusti, ali i primeniti dobra praksa.
Država bez takvog udruženja nema sliku šta se na terenu radi – kaže Vlada Ivanović, predsednik ove asocijacije.
On objašnjava da ova organizacija okuplja klasična poljoprivredna gazdinstva koja se bave i seoskim turizmom, vikendice koje funkcionišu po sistemu „ključ u ruke“, što je sve češći oblik bavljenja turizmom, kao i etnosela, odnosno turističke objekte u smislu pravih apartmana kojih trenutno ima 20, a u najavi je otvaranje novih 10.
– Da bi se neko gazdinstvo bavilo ruralnim turizmom, osnovno je da ima zasebno kupatilo uz jedinicu apartmana. Za razliku od onih koji su se informisali i raspitali za konkurse koje nude ministarstva poljoprivrede i ekonomije, za podsticajna i kreditna sredstva mnogi ljudi ne znaju. Zato smo mi tu da ih uputimo. Naša prva ozbiljna kampanja za turiste će biti da znaju kakav je smeštaj na selu, a za ljude koji žele da se time bave biće organizovane obuke – kaže Ivanović.
Inače, za promociju seoskog turizma zadužene su i državne organizacije poput Turističke organizacije Srbije (TOS).
– TOS promoviše seoska domaćinstva na 20 evropskih sajmova poput berlinskog, londonskog, moskovskog, pariskog, milanskog, zatim na sajmovima u regionu u Ljubljani, Ohridu, Budimpešti, Banjaluci i Jahorini, ali i na domaćem beogradskom i novosadskom sajmu. Promocije radimo i putem prezentacija, tj. sa sajta TOS-a koji je sada u doradi, a tu je i sajt www.selo.co.rs – kaže Jagoda Jovićević , savetnik za seoski turizam u TOS-u.
Ona objašnjava da je posebno interesantno predstavljanje seoskih domaćinstava na beogradskom sajmu, jer su tokom poslednje tri godine seoski domaćini imali mogućnost da se lično predstave posetiocima i zainteresovanim turistima direktno ispričaju šta je to što mogu da im ponude od smeštaja i hrane koju i izlažu na sajmu.
– Značajno je i to koliko država podstiče razvoj seoskog turizma preko institucija kao što su Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo poljoprivrede koji su poslednjih godina podelili znatna podsticajna sredstva kojim su domaćini mogli da adaptiraju kupatila, grejanje i da prilagode svoja domaćinstva turističkoj ponudi lokala. To je izazvalo veliko interesovanje i kod ostalih domaćinstava koji su tu videli vid dopune svojih prihoda – objašnjava Jovićević. Zbog toga je, kaže, u poslednje dve godine bavljenje seoskim turizmom poraslo za 30 odsto, što je znatan pomak.
Nova brošura za sajam
Na Sajmu turizma u Beogradu, koji je održan od 26. februara do 1. marta, predstavljena je nova brošura koja promoviše mesta u čijoj se blizini nalaze seoska domaćinstva, sa jednim servisnim dodatkom u kojem se nalaze kontakti seoskih domaćinstava i lokalnih turističkih organizacija.
Mladi domaćini
– Sve je više mladih ljudi koji se bave ovim poslom, a to su ljudi s fakultetom koji su u gradu ostali bez posla, zbog čega su se vratili na svoja seoska imanja i opredelili se za bavljenje turizmom.
Na taj način se automatski uticalo na smanjenje siromaštva jer su se podstakle tri generacije da u jednom domu imaju posao. Tako se najstariji članovi obično bave uzgojem domaćih životinja, mlađi članovi promocijom, održavanjem domaćinstva i pružanjem usluga. Osim toga, s povratkom mladih utiče se i na očuvanje životne sredine. Oni putem interneta prate raznosvrsna dešavanja i seminare i na taj način doprinose pravilnom razvoju seoskog turizma u Srbiji – kaže Jovićević.
Blic
























