Projekat „Podrška programiranju ruralnog razvoja i sistemu plaćanja“ koji finansira Evropska Unija, a njim rukovodi Evropska agencija za rekonstrukciju i razvoj, uz pomoć eksperata Evropske Unije pomoći će Republici Srbiji da postavi program ruralnog razvoja i da omogući efikasni sistem plaćanja. Formiranjem srpske Agencije za plaćanje, omogućiće se poljoprivrednicima efikasnije korišćenje mera i subvencija Ministarstva poljoprivrede. Ekonomski razvoj biće glavna korist od ovog projekta jer će na dobitku biti svi građani Srbije, javna administracija i srpska vlada.
Projekat je započeo marta 2006. a završava se marta 2008. godine i sastoji se iz dva dela-pomoći programiranju ruralnog razvoja i sistemu plaćanja, objašnjava Panos Kolyris, međunarodni ekspert za ruralni razvoj. „ Prva stvar koju pokušavamo da uradimo je da napravimo Program ruralnog razvoja za period od 2008. do 2013. godine, a drugi cilj je priprema Agencije za plaćanje koja će vršiti isplate poljoprivrednicima, a radiće po principima Evropske Unije kako bi bila spremna i kako bi mogla da koristi fondove EU. Najšire gledano, želimo da poljoprivrednike učinimo konkurentnijim na tržištu Evropske Unije i sveta. Putem ovog programa davaćemo subvencije onim poljoprivrednicima koji žele da modernizuju svoja gazdinstva. Pošto znamo da poljoprivrednici nemaju dovoljno prihoda samo od poljoprivredne proizvodnje program će im omogućavati da se bave i nekim srodnim delatnostima“, najavljuje Kolyris.
Do kraja juna Strategija ruralnog razvoja kao rezultati prve faze ovog projekta biće objavljeni na sajtu Ministarstva poljoprivrede. Svaki poljoprivrednik koji bude zainteresovan za program pomoći moći će da podnese zahtev. Neki poljoprivrednici će želeti da modernizuju mehanizaciju, drugi da obnove stočni fond, manja poljoprivredna gazdinstva mogu da se odluče za seoski turizam kao dodatnu aktivnost. Svi zahtevi biće pregledani na osnovu transparentnih kriterijuma, a najadekvatniji biće finansirani. Prema rečima Kolyrisa srpski poljoprivrednici nemaju razloga za brigu jer ih ulaskom u EU očekuje širok spektar subvencija. Dobar primer za to je i ovaj program. „Srbija proizvodi odlične poljoprivredne proizvode i ona za te proizvode mora da ima tržište. Najveće tržište je tržište Evropske Unije. Evropski poljoprivrednici imaju veliku podršku od strane EU kako putem subvencija za poljoprivrednu proizvodnju tako i putem subvencija za bavljenje drugim delatnostima. I grčki poljoprivrednici su bili veoma zabrinuti kada je Grčka 1981. godine postala zemlja članica EU, ali su strahovi nestali sa privilegijama koje su dobili po ulasku u EU. Naravno, ništa se ne može uradili bez uloženog napora, znam da srpski poljoprivrednici vredno rade i sada, ali moraju uložiti napore i rezultat neće izostati“.
Moja farma
























